Details

Uncategorised

Hits: 2330

Župa sv. Marka 

Klobuk | 

Details

Uncategorised

Hits: 995

Borajna je selo na visoravni između Grljevića, Ledinca, Ružića i Klobuka, nastalo na isti način kao, primjerice, Lipno, Grljevići ili Šiljevišta: tipično stočarsko sezonsko naselje koje je vremenom postalo trajnim boravištem nekim obiteljima koje su tu desetljećima ili stoljećima prije toga boravile samo povremeno. Danas je Borajna zanimljiva po tome što, iako relativno maleno selo, pripada trima župama, od čega samo tri obitelji Mikulića pripadaju župi Klobuk. Mikulići su u Borajni živjeli i prije nego se počinju spominjati u veljačkim matičnim knjigama, samo što su pripadali župi Ružićima, a ne župi Veljaci. Prvi put ime sela navodi se 1825. godine, prilikom krštenja Ivana Mikulića, sina Ilije i Ruže r. Kvesić (MK Ružići, sv. I, 1825., prijepis). U veljačkoj Matici krštenih selo se pak prvi put spominje prilikom krštenja Lovre, sina Ivana Mikulića, 1852. godine (III, 84, 615). To pak znači da su Mikulići u onaj zaselak koji danas pripada župi Klobuku preselili sredinom 19. stoljeća. Njihov je najpoznatiji član u povijesti fra Martin Mikulić: rodio se u Ružićima 1841., ali se njegova obitelj uskoro preselila u Borajnu, gdje su mu roditelji preminuli i pokopani na groblju u Šiljevištima. Fra Martin im je podigao lijepu kamenu grobnicu, kako jasno na njoj piše i čiteljivo je sve do danas. Mikulići koji žive u Šiljevištima, u zaseoku najbližem Čuljkovim Njivama, povezani su rodbinski s onima iz Borajne.

Nije posvema jasno od čega dolazi naziv Borajna. Prof. Marko Vego drži da je naziv nastao „po obilju borovih stabala, kao što je i Borje u Klobuku dobilo svoje ime“.^[1] Nisam baš uvjeren u tu mogućnost, niti za jedan niti za drugi lokalitet, ali boljeg rješenja nemam. Meni prije izgleda da bi to bio naziv posjeda plemena Boraj. Možda Boras?

^[1] M. Vego, Bekija kroz vijekove, str. 97.

Details

Uncategorised

Hits: 761

Jasno je po čemu je zaselak dobio naziv: po negostoljubivim dračama kojih tu ima u izobilju. Drače su povezane s Vojnićima, ali zaselak nije postojao sve dok 1962. potres nije potjerao stanovnike Brda: Artukoviće, Čuljke i Tolje koji su se smjestili u nizini, u Dračama. Danas u Dračama živi još osam obitelji. Prvo dijete kršteno u Dračama bila je Jaka Artuković Jerkina, rođena 23. veljače 1965. (V, 107, 10).

Prostor današnjih Drača je prije 1962. pripadao selu Vojnićima (koji su i sami gotovo do toga vremena bili ubrajani među klobučke zaseoke), pa ta činjenica može stvoriti male nesporazume, osobito vezano za pitanje stare škole, za koju se u izvornim dokumentima navodi da se nalazila u Klobuku ili u Vojnićima, a danas bismo zapravo rekli u Dračama. Riječ je dakako o jednoj te istoj školi.